Ako imate bilo kakva pitanja. Pozovite nas. 064 881 80 26

office@logopedika.com

Category Mucanje

Kako se sve mucanje ispoljava?

  1. ponavljanje delova reči i rečenica
  2. produžavanje glasova
  3. zastoji u govoru
  4. neadekvatne pauze
  5. ubacivanje različitih glasova
  6. poštapalice
  7. duže trajanje govoara
  8. tikovi
  9. strah od govornih situacija
  10. emocionalna nestabilnost
  11. znojenje, crvenilo, ubrzan rad srca
  12. smanjena koncentracija

Kako izgleda fluentan govor?

Fluentan govor podrazumeva lak, tečan, prirodan govorni tok koji je bez napora, oklevanja, ponavljanja i produžavanja govora i nevoljnih prekida.

Osnovne dimenzije fluentnosti govora su brzina govora, kontinuitet i napor ili lakoća produkcije govora. Govor koji zahteva napor nije fluentan.

Kako mi logopedi definišemo mucanje?

Mucanje je poremećaj fluentnosti govora usled spastičnih blokada govornih organa, nehotičnih prekida govornog toka, opstrukcije govornog disanja, nevoljnog ponavljanja i produžavanja glasova i slogova, poremećen je ritam i tempo govora.

Mucanje se ispoljava ponavljanjem ili produžavanjem glasova, slogova ili reči, zastojima u govoru, ubacivanje različitih glasova, neadekvatnim pauzama koje su praćene strahom od govora, izbegavanjem govora, izbegavanjem gledanja sagovornika u oči, crvenilom, znojenjem, ubrzanim radom srca.

Javlja se obično izmedju druge i šeste godine života, pred polazak u školu ili u pubertetu. Odnos između dečaka i devojčica je 3:1.

Koji sve tipovi mucanja postoje?

Fiziološko mucanje javlja se u periodu izmedju druge i treće godine zivota. Najčešće spontano prolazi ako se na njega ne reaguje i detetu ne skreće paznja. Ispoljava se zastajkivanjem u govoru, ponavljanjem pojedinih glasova, slogova, reči ili rečenica. Saplitanja u govoru koja liče na zamuckivanje su zapravo nesklad između brzog toka misli i usporene funkcije govornih organa, odnosno želje deteta da govori i nedovoljne spretnosti govornih organa. Najčešće se ispoljavaju kada je dete uzbuđeno, radosno i uznemireno.

Primarno mucanje je slično fiziološkom ali su češći zastoji u govoru kao i ponavljanja glasova i slogova. Dete ne izbegava da govori i nije svesno svog nepravilnog načina govora. Ukoliko se dete upozorava ili ispravlja njegov govor moze razviti pravo mucanje.

Sekundarno – pravo mucanje ispoljava se mišićnom napetošću celog tela, najviše govornih organa, strahom od govora i pojedinih govornih situacija, pojavom tikova, neskladom između disanja, fonacije, artikulacije i govorno-misaonih tokova, kao i svesnošću o sebi kao osobi koja muca. Smetnje su najizraženije pred samu produkciju govora.

Akutno (naglo, abrupno) mucanje nastaje kao reakcija na fizičku ili psihičku traumu. Akutno je od sedam do četrnaest dana od momenta nastanka jer se za to vreme još nije razvilo naučeno ponašanje. Uzrok je preveliki strah deteta, uzbuđenje, traumatske situacije.

Mucanje se najčesšće javlja na glasovima p, t, k, b, d, g koji se stvaraju prvo pregradom, a potom eksplozijom. Mucanje na samoglasnicima je retko i može se javiti kod fiziološkog mucanja.

Faktori koji izazivaju mucanje su nasleđena (urođena) sklonost ka mucanju, dozivljaji straha, konflikata u porodici, traumatske  situacije, česte promene sredine.

Tehinike i vežbe koje se primenjuju:

Vežbe disanja i vežbe relaksacije (opuštanje celog tela)

    1.  ponavljanje reči za logopedom
    2.  usporeno nabrajanje
    3.  usporen izgovor pojedinih reči i kraćih rečenica
    4.  dopunjavanje rečenica
    5.  inverzija reči u prostoj rečenici
    6.  opis slike
    7.  prepričavanje kratke priče
    8.  šaptav govor
    9.  vežbe intonacije
    10.  vežbe čitanja za logopedom uz pomoć i samostalno
    11.  čitanje po taktu
    12.  podizanje samopouzdanja
    13.  govor pred grupom

Metode: Švarcova metoda, tehnika pasivnog izdaha

Brajovićeva metoda

Opšta pravila:

  1. potrebno je uspostavljanje bioloških ritmova prilagođenih uzrastu deteta
  2. govoriti staloženo bez prekidanja
  3. strpljivo sačekati da dete kaže šta želi
  4. ne govoriti u detetovo ime
  5. ne završavati reči umesto deteta
  6. obratiti pažnju na ono što dete govori a ne kako govori
  7. dete mora da stekne utisak da ima dovoljno vremena za govor
  8. smanjiti stresne situacije
  9. oba roditelja treba da imaju jedinstven i dosledan vaspitni stav
  10. pronalaziti aktivnosti koje dete moze uspešno da obavi
  11. nastojati da se u porodici stvori atmosfera bez žurbe, nervoze, napetosti
  12. ukoliko dete postavlja pitanja o svom govornom problemu na adekvatan način mu objasniti i motivisati ga za govorni tretman
  13. roditelji treba aktivno da se angažuju u terapiji koja treba da bude uklopljena u život porodice

 

Situacije u kojima je mucanje izraženije:

  1. odgovaranje u školi, na ispitu
  2. telefoniranje
  3. davanje ličnih podataka
  4. pričanje pred grupom
  5. prepričavanje ličnog iskustva
  6. zaustavljanje prolaznika radi dobijanja neke informacije
  7. postavljanje pitanja
  8. nezainteresovan slusalac
  9. komunikacija sa autoritetima
  10. upoznavanje sa nepoznatim osobama

Logopedski tretman je najznačajniji deo kompleksne terapije mucanja, cilj je prihvatanje mucanja, smanjenje i eliminacija mucanja. Terapija može biti samostalna ili u grupi.

 


 

Оставите одговор