Ako imate bilo kakva pitanja. Pozovite nas. 064 881 80 26

office@logopedika.com

24 фебруар 2017

Comments

0
 фебруар 24, 2017
 0

Šta je to afazija?

Afazija (a=ne, fazija=govor) znači nemogućnost da se kaže ono što se želi reći. Osoba sa afazijom ne može više da se koristi jezikom kao pre bolesti. Afazija je neurološki poremećaj koji nastaje usled oštećenja jezičkih centara u mozgu.
Primarni znaci poremećaja uključuju smetnje u govornoj produkciji, smetnje u razumevanju govora, kao i smetnje sa čitanjem i pisanjem. Važno je znati da afazija nije bolest, već simptom oštećenja mozga. Najčešće se javlja kod odraslih osoba koje su doživele moždani udar, a može biti i rezultat tumora mozga, infekcije, povrede glave ili demencije. Tip i veličina jezičke disfunkcije zavisi od lokalizacije i veličine lezije (oštećenja mozga).  Ne postoje dve osobe sa identičnom manifestacijom afazije: afazija je specifična u svakom pojedinom slučaju. Težina i obim afazije zavise, između ostalog, od mesta i težine oštećenja mozga, ranije jezičke kompetencije, kao i od tipa ličnosti bolesnika. (www.med.umich.edu)
Afazija ne uključuje razvojne  poremećaje jezika. Poremećaji koji prate afaziju su najčešće: aleksija (poremećaj čitanja), agrafija (poremećaj pisanja) i apraksija (nemogućnost izvođenja pojedinih pokreta). Kod većine desnorukih i polovine levorukih osoba oštećenje leve hemisfere uzrokuje afaziju. (www.asha.org)
Važno je imati na umu da su intelektualne sposobnosti u osoba sa afazijom očuvane! Gotovo u svakom razvoju afazije postoji i spontani oporavak jezika. Do potpunog oporavka dolazi retko ili gotovo nikad. Logopedskim tretmanom i uz dosta truda i istrajnosti, napredak je moguć.

Kako nastaje afazija?

Afazija nastaje usled povrede mozga. Najčešće je poreklo takve povrede vaskularni poremećaj. On se često zove moždani udar, infarkt, ili apopleksija. Medicinski naziv je CVA: Cerebral (moždani) Vascular (vaskularni) Accident (udar). Ostali uzroci afazije mogu biti trauma (povrede glave kao u saobraćajnom udesu) ili tumor mozga. Da bi mozak funkcionisao, potrebni su kiseonik i glukoza. Kada se cirkulacija krvi u nekom delu mozga poremeti, bilo usled moždanog udara bilo usled nekog drugog oštećenja mozga, ćelije mozga na tom mestu odumiru. Razni delovi mozga imaju različite funkcije. Kod većine ljudi oblasti mozga koje su povezane sa upotrebom jezika nalaze se u levoj hemisferi. Kada se povrede ove oblasti, nastupa afazija.

Kako uspostaviti komunikaciju sa osobom koja ima afaziju?
Ako želite da kažete nešto nekom ko ima afaziju:

– Odvojite vreme za konverzaciju. Kontakt pogledom je veoma važan.
– Ako se plašite kako će razgovor teći, onda recite nešto jednostavno o sebi i postavljajte svom sagovorniku pitanja na koja već znate odgovor.

– Govorite polako i u kratkim rečenicama.

– Napišite najvažnije reči. Ponovite ono što ste već izgovorili i pokažite mu/ joj reči koje ste napisali. On/ ona će moći onda da koristi to kao podsetnik ili kao sredstvo komunikacije.
– Osobi sa afazijom možete da pomognete da se izrazi tako što ćete gestikulirati, pokazivati na predmete, crtati ili pisati.

Preporuke i saveti stručnjaka:

  • – Terapija koristi pacijentima u svim periodima trajanja njihovog oporavka.
  • – Rehabilitacija daje bolje rezultate kod pacijenata sa kojima je
    započet tretman u inicijalnof fazi oporavka.
    – Oporavak je intenzivniji u prvim mesecima posle oštećenja.
  • – Afaziološka rehabilitacija treba da sprovodi intezivno u dužem periodu, a sve dok doprinosi poboljšanju kvaliteta pacijentovog života i života njegove porodice.

 

Tretman afazije:

Najčešće su osobe sa afazijom već bile hospitalizovane zbog bolesti koja je izazvala afaziju –  odmah nakon što je došlo do oštećenja mozga. Njima je u većini slučajeva posle otpuštanja iz bolnice potreban i dodatni tretman. Tretman afazije gotovo uvek sprovodi logoped. Svakom ko pati od afazije je potrebna govorno-jezička terapija. Dužina tretmana zavisi od progresa oporavka. U tretmanu se koriste svi raspoloživi kanali: auditivni, vizuelni, gestovni, grafički, a sve u cilju povećanja efikasnosti samopštavanja i razumevanja govorne poruke. Primenom određenih jezičkih zadataka stimuliše se oporavak komunikacijskih sposobnosti. Strukturu logopedskog tretmana predstavljaju izrada plana, programa, principa i metoda, koji su fleksibilni tj. prilagodljivi individualnim sposobnostima svakog pacijenta. Krajnji cilj logopedskog tretmana je uspostavljanje funkcionalne komunikacije, reintegraciju bolesnika u socijalnu sredinu i rehabilitaciju ličnosti uopšte.

Оставите одговор